VIDEO NADZOR | KLIMA UREĐAJI | BIJELA TEHNIKA | KUĆANSKI APARATI | TELEVIZORI | RAČUNARI
Vječna dilema POSTAVLJANJE KLIMA UREĐAJA U HODNIK – pogledajte savjete stručnjaka
Često nas kupci pitaju za savjet gdje postaviti klima uređaj za hlađenje i grijanje dvije ili tri sobe a sve iz namjere da uštede odnosno da umjesto ugradnje po jedne unutarnje jedinice u svaku sobu idu prema jeftinijoj opciji, odnosno ugradnji jedne jače unutarnje jedinice u hodnik.
Odgovor struke je uvijek isti: ne postavljati Inverter klima uređaj u hodnik za hlađenje i grijanje nekoliko soba, posebno ne za grijanje.
Pokušat ćemo vam jednostavnim rječnikom pojasniti zašto je struka protiv ugradnje unutarnje jedinice klima uređaja u hodnik.
Svima je poznato da se radijatori centralnog grijanja ugrađuju u svaku prostoriju po jedan uključujući i sobe.
Razloga je više i vrlo su jednostavni:
1. Time je osigurano bolje grijanje jer se izvor grijanja nalazi u predmetnoj sobi.
2. Senzor temperature i upravljanje se nalazi u istoj sobi gdje je i izvor grijanja pa je moguće precizno upravljanje temperaturom u svakoj pojedinoj prostoriji.
3. Vrata se mogu zatvoriti čime je osigurana privatnost.
Ako se unutarnja jedinica klima uređaja postavi u hodnik da puše prema vratima nekoliko soba:
1. Vrata svih soba koje želimo ohladiti moraju biti otvorena pa time gubimo privatnost.
2. Kompletan kapacitet/ispuh iz unutarnje jedinice neće proći kroz vrata soba već će se dio hladnog/toplog zraka odbiti od zidova i vratiti nazad na unutarnju jedinicu pa će senzor registrirati da je prostor ohlađen/zagrijan i smanjit će snagu te ići u održavanje temperature iako sobe nisu dovoljno ohlađene/zagrijanje jer se senzor koji registrira temperaturu i odgovoran je ta snagu koju u tom trenutku isporučuje vanjska jedinica nalazi na unutarnjoj jedinici, dakle u hodniku a ne u pojedinoj sobi koju želimo klimatizirati na određenu temperaturu.
Taj efekt je posebno izraženu u režimu grijanja iz razloga šte se glavnina toplog zraka koji ispuhuje unutarnja jedinica smještena u hodnik prema termo dinamičkom zakonu fizike podigne pod plafon prije nego što dođe do vrata soba. Takav zagrijani zrak se vrača na senzor unutarnje jedinice koji registrira da je prostor zagrijan (da, ali u hodniku) te automatika klima uređaja smanjuje snagu kompresora pa se i smanjuje i temperatura ispuha na unutarnjoj jedinici te takav mlaki zrak/ispuh više ne može zagrijavati prostor (pogotovo ne može zagrijavati sobe) već samo održava temperaturu u hodniku na zadanu.
Pored već navedenog nepovoljno je to što se ambijentalni senzor koji mjeri temperaturu u prostoru nalazi na unutarnjoj jedinici vrlo visoko, pod stropom gdje je i najtoplije pa će se efekt smanjenja snage klima uređaja dogoditi i prije nego što će se u hodniku u razini ljudskog tijela postići zadana temperatura sa daljinskog upravljača.
Inverter klima uređaji su zaista tehnološki napredniji, učinkovitiji i tiši a glavna razlika zbog koje se ne preporučuju postavljati u hodnik je činjenica da Inverter klima uređaj ima prilagodljivi kompresor i dozira snagu na unutarnjoj jedinici. Ta činjenica ne ide u prilog namjeri da se iz manje prostorije hladi/grije druga prostorija ili više njih.
Najbolje je razmatrati mogućnost ugradnje unutarnje jedinice u sobu koju bi primarno zagrijavali i hladili.
Niti unutarnja, niti vanjska jedinica ne smiju biti u ograničenom prostoru, koji bi im ometao ispuhivanje. Za unutarnju jedinicu nije dobro da je u nekom uskom hodniku, nasuprot drugog zida, odmah iznad nekakvog ormara ili police. Vanjska jedinica jednostavno mora biti vani, a ne u potkrovlju, garaži ili slično. Udaljenost između jedne i druge jedinice treba biti čim manja, zbog potencijalnih gubitaka i opterećivanja uređaja. Treba razmišljati o odvodu kondenzata kojeg proizvodi unutarnja jedinica, kad se hladimo, odnosno vanjska jedinica kad se grijemo.
S obzirom da klime uobičajeno nemaju ugrađenu pumpicu za vodu, od dna klime mora biti provučena cijev kojom se rješavamo kondenzata. Ta cijev mora imati konstantan pad, bez ijednog dijela koji bi predstavljao sifon u kojem bi se zadržavala voda. Tu cijev treba sprovesti u kanalizaciju ili odvod oborinske vode. Voda je u stvari kondezat koji nastaje na hladnim dijelovima klime. Ljeti koristimo hlađenje i unutarnja jedinica je hladna, pa se na njoj kondenzira vlaga iz zraka iz prostora koji klimatiziramo, a zimi kada koristimo grijanje, vanjska jedinica je hladna, pa za vlažnih dana počinje iz nje teći voda. Količina vode ovisna je o vlazi u zraku i snazi uređaja i može (ljeti) biti i do jedne litre po satu.